Posjetite

Tel.: 3361-803, Krležina 9, Odjel za odrasle
Tel.: 3364-260, Šmidhenova 36, Odjel za djecu
e-mail: gks@vip.hr
www.gks.hr
Radno vrijeme: pon.-pet. 8 - 20, subota 8-12
Ljetno radno vrijeme: pon - uto 14 - 20, sri - pet 8 - 14, sub 8 - 12

Tel.: 3361-014, Livadićeva 7
E-mail: samoborski.muzej@zg.t-com.hr
Radno vrijeme: uto-pet 9-15, subota 9 - 13, nedjelja 10 - 17, ponedjeljkom zatvoreno
Za vrijeme posebnih događanja radi i u večernjim satima.
Stalna zbirka: kulturno-povijesna, umjetnička, etnološka i geološka.

tel.:3326 426, 3670-600, Jurjevska 7
e-mail: muzej-marton@muzej-marton.hr
www.muzej-marton.hr

Posjete isključivo uz najavu na: 091/111-4489 (Davor Palinić), minimalno 3 dana prije posjete. Za informacije zvati radnim danom i vikendom od 10-14 h.

tel.: 3360-112, 3336-214, 3336-215, Trg Matice hrvatske 6
e-mail: galerija@pousamobor.hr
www.pousamobor.hr
Radno vrijeme: uto-čet 9-15 , petkom 13-19 , subotom i nedjeljom 10-13

Tel.: 3370-360, 098/233-842 Kompareova 5
Radno vrijeme: pon-sub 10-12 i 16-18

Starogradska 12, tel. 3364-177
Radno vrijeme: uto-pet 9-15, subota 9-13, nedjelja 10-17, ponedjeljkom zatvoreno

Tel.: 3362-884, Langova 15
e-mail: fotum@globalnet.hr
www.fotogalerija-lang.com
Radno vrijeme: subota i nedjelja 11-13 i 16-19, ostali dani uz prethodnu najavu

Tel. 01 3381 501, 3381 627, Manja Vas 12, Samobor
E-mail: suban@suban.hr
www.suban.hr
Prvi privatni botanički vrt ljekovitog bilja u Hrvatskoj smješten je u srcu planinskog dijela zapadne Hrvatske, između vrhova Plešivice i Oštrca, nadomak Samobora, u malom pitoresknom selu Manja Vas. U vrtu možete vidjeti oko 200 –tinjak vrsta ljekovitog bilja.
Može se doći i autobusom koji ide za Cerje i Bukovje, a polazi sa autobusnog kolodvora Samobor.
U blizini je i barokna crkva sv. Leonarda, sagrađena u 16. st.

Nalazi se na početku sela Otruševec, 5 km od Samobora. Špilja ima dvije dvorane, a visinska razlika od ulaza do dna iznosi 19 m. Špilja je dugačka oko 30 m i bogata sigama. Kroz nju je izgrađen put i postavljena električna rasvjeta. Na ulazu su vrata, a ključ je u gostionici "Špilja", vlasnika Josipa Grgosa, koji je - kopajući kamenje za gašenje vapna - 1973. god i otkrio špilju. Bogatstvo sigama (stalaktitima i stalagmitima) pridonijelo je da Grgosova špilja - najljepša špilja sjeverozapadne Hrvatske - već 1974. god. bude proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode.
Špilja je otvorena od uto-ned od 10-17 sati, a vođenje se organizira svaki puni sat. Cijena ulaznice: odrasli 15 kn, djeca 10 kn.

Tel. 3382-335, 098/9288-773, Podokićka 40, Klake, Sv. Martin pod Okićem
e-mail: marijan.slakoper@etno-kuca.hr
www.etno-kuca.hr
Radno vrijeme:
Najavljene grupe-svaki dan, ned i praznik 10-17, travanj, svibanj, lipanj, rujan, listopad
Želite li vidjeti kako doista izgleda izvorna seoska kuća, posjetite Etno kuću. U sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, u podnožju staroga grada Okića i na granici parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje, posjetiteljima nudi poseban ugođaj u autentičnom ambijentu seoskog domaćinstva okićkog kraja. Svojom izvornom građom i izloženim predmetima zavičajne zbirke okićkog kraja na živopisan način svjedoči o ne tako davnim vremenima života na selu.
Organizacija proslava, godišnjica, domjenaka, rođendana, poslovnih sastanaka, prezentacija, izložbi i drugih vrsta druženja u izvornom ambijentu stare seoske kuće.
Iznajmljivanje kuće ili sobe za odmor.

Prva poučna staza u Hrvatskoj nalazi se u mjestu Otruševec kraj Samobora, prema Bregani. Prva i posljednja točka nalaze se u neposrednoj blizini restorana "Kod špilje".
Letak i informacije u Turističkoj zajednici grada Samobora, tel. 336-0044.

U Rudama, svega 5 kilometara sjeverozapadno od Samobora, uskoro se otvara prvi rudarski muzej na otvorenom u Hrvatskoj.
Rudarski muzej na otvorenom bit će predstavljen obnovljenim rudarskim rovovima Kokel i Sveto Trojstvo ukupne duljine od oko 340 metara u kojima se nekad kopao bakar, željezo i gips. Ne zna se pouzdano kada se počelo rudariti u Rudama, ali po nekim podacima, kao i po starim rudarskim radovima prepoznatljivim po uskim i niskim hodnicima rađenim bez korištenja baruta, može se zaključiti da se ovdje radilo već u srednjem vijeku, a možda i u doba Rimljana. Najstariji pisani podaci govore da se bakrena ruda vadila 1210. godine, a u to vrijeme selo Rude imalo je naziv Rovi. Zadnji istražni radovi, koje je vodio prof. dr. Boris Šinkovec u razdoblju od 1952. do 1956. godine, a u cilju oživljavanja rudarstva u Rudama, potvrdili su da daljnja eksploatacija bakra i željeza nije isplativa te su ulazi u glavne rovove 1956. godine zatvoreni.
Pored obnovljenih rudnika, posjetitelji će još moći razgledati mineraloško-petro-grafsku zbirku smještenu u izlogu Osnovne škole Rude i prošetati se rudarskom botaničko-poučnom stazom duljine 1.500 metara i visinske razlike 200 metara od centra Ruda do botaničkog vrta Suban u Manjoj Vasi.
www.samobor.hr/sv_barbara
E-mail : sveta.barbara@samobor.hr

Najljepše samoborsko šetalište i šumovit park nalazi se na brdu Tepec. Tu je kapelica sv. Ane (po kojoj je šetalište dobilo ime), a nešto više prema vrhu brda sv. Juraj. 

Podignut 1933. god. prigodom proslave 1900 godina spasenja po Isusu Kristu, kameniti Križni put s 14 postaja urešen je reljefnim slikama i kalvarijom. Seže od kapelice sv. Ane do kapelice sv. Jurja. Laganom šetnjom križni put od 14 postaja može se obići za 10 do 20 minuta.

Nalazi se na brdu Tepec u ruševnom stanju (ostale su samo zidine). Život u njemu traje sve do kraja 18. st. kada ga vlasnici napuštaju.
Najkraći put od centra Samobora do Starog grada vodi ulicom sv. Ane ili Jurjevskom do Anindola (15 min.) odakle se održavanom pješačkom stazom stiže do ulaza negdašnje plemićke utvrde (15 min.). Može se od centra krenuti i Starogradskom do Taborca, gdje skrećemo lijevo do sv. Mihalja i kratkim usponom (10-15 min.) penjemo se do cilja ili šetnicom Dr. Franje Tuđmana od muzeja do Vugrinščaka, pa slijedi uspon.

Vugrinščak je smješten u podnožju brda Tepec, a nadovezuje se na Šetalište dr. Franje Tuđmana, koje kreće od hotela Lavica, a završava na obodnici parka iza Muzeja. Šetnicom stižete u podnožje Starog grada i do crkve sv. Mihalja, do bazena i igrališta za odbojku na pijesku te igrališta za djecu, a potom i do ugostiteljskih objekata (u blizini su krčma “Gabreku 1929." i bistro “Vugrinščak”).

Smjestio se 5 km južno od Samobora, na pola puta između Samobora i Jastrebarskog. Jedinstven je među srednjovjekovnim plemićkim gradovima kontinentalne Hrvatske po značaju koji ima s obzirom da njegove strukture velikim dijelom pripadaju romaničkom razdoblju (XI-XII. st.). Okić je privlačan za svaki oblik planinarenja, od alpinizma i oštrih tura do jednostavnog hodanja po brdima, jer ima nešto što je u hrvatskim planinama rijetkost - penjačku stazu osiguranu na alpski način klinovima i čeličnim užetima.
Put do podnožja starog grada, planinarske kuće pod Okićem u selu Klake, vodi iz Samobora preko Kladja, Molvica, Konščice i Klaka, dužine cca 12 km. Može se doći i iz smjera Jastrebarskog preko Plešivice kroz Bukovje Podvrško i Kotare.

Javor 19 a, Žumberak
Informacije: Mirko Šintić, 098/207 576, Marijan Grdanjski, 099/3375 519
Braniteljska zadruga Žumberačko gorje, www.bz-zumberak.hr